“Kao rob radnik ima razmjensku vrijednost, neku vrijednost; kao slobodan radnik on nema nikakvu vrijednost, nego vrijednost ima samo raspolaganje njegovim radom koje se ostvaruje putem razmjene s njim. (…) Njegova bezvrijednost i obezvređenje pretpostavka su kapitala i uvjet slobodnog rada uopće. (…) radnik (je) time formalno postavljen kao osoba, koja je nešto i sama po sebi izvan svoga rada i koja otuđuje svoje ispoljavanje života samo kao sredstvo za svoj vlastiti život.” (Grundrisse)
Ovako je o biti odnosa rada i kapitala govorio K. Marx, kritičar zbilje kapitalskog društva, prije 165 godina – i to se, uza sve promjene kapitalizma današnjeg vremena, nije promijenilo.
Promijenila se, pak, tradicija obilježavanja Međunarodnog praznika rada. U nas bi se npr. mogao preimenovati u Praznik graha. A prije radosnog konzumiranja te radničke delicije, radnici bi se za bolje radne uvjete i prava – umjesto da prosvjeduju, ističu svoje zahtjeve i traže zakonske promjene – mogli pomoliti Svetom Josipu Radniku (za čiji je blagdan, od 1955., Crkva izabrala baš 1. svibnja).
radio gornji grad 
