HAZU: IZLOŽBA FOTOGRAFIJA FIDES ET HONOR DRAŽENA ZETIĆA

07[4372]

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 12. svibnja otvorena je izložba fotografija Fides et honor autora Dražena Zetića  posvećena povijesti, te kulturnoj i prirodnoj baštini Boke kotorske i bokeljskih Hrvata. Na izložbi koja je otvorena do 31. svibnja izložen je i dio građe iz Arhiva HAZU vezan uz povijest i baštinu Boke kotorske, među njima i isprava o posveti kotorske katedrale svetog Tripuna iz 1166., kao i Statut bratovštine svetog Duha u Kotoru iz 16. stoljeća, rukopis Pjesme bogoljubne razne iz 1640. napisan u Budvi hrvatskim jezikom, prijepis djela Podaci o civilnoj i vjerskoj povijesti grada Kotora u Dalmaciji Kornelija Flaminija iz 1759., te Kotorska knjiga raznovrsnog sadržaja iz 1759. Fides et honor (Vjera i čast), geslo je Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice osnovane 809. u Kotoru.

Izložbu je otvorio akademik Josip Pečarić istaknuvši njenu važnost radi upoznavanja hrvatske javnosti s Bokom kotorskom. „Kad su u pitanju Hrvati Boke kotorske, u prethodnoj državi učinjen je memorocid i zato smo mi Hrvati iz Boke koji živimo u Hrvatskoj još prije više od 30 godina sebi kao cilj postavili povratak Hrvata Boke kotorske u svijest i savjest hrvatskih ljudi i hrvatske države“, kazao je akademik Pečarić, iskaknuvši da je Boka kotorska zaljev hrvatskih svetaca, ali i Zaljev hrvatskih akademika jer odande potječu njih četvorica, skladatelj Ivan Brkanović, liječnik Karlo Radoničić, pravnik Vladislav Brajković i on osobno.

Dr. Roko Mišetić:

Poštovani, srdačno vas pozdravljam u ime Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb kao i u svoje osobno ime.

Izložbu Dražena Zetića naslovljenu “Fides et Honor“ geslom bratovštine kojoj pripadamo doživljavam kao logičan i poželjan slijed nedavno održanog znanstvenog skupa “Identitet Hrvata Boke kotorske“ kojima se u Hrvatskoj želi podići svijest o jednoj, po brojnosti maloj, ali po značaju velikoj hrvatskoj zajednici nastanjenoj u susjednoj državi, te o njenom prebogatom kulturnom nasljeđu koje danas baštini populacija s izrazitim regresijskim demografskom obilježjima. Na tom bogatom kulturnom nasljeđu bokeljski hrvati grade svoj identitet. Ovdje valja ponoviti da socijalnim identitetima odgovaramo na pitanje tko smo mi kao zajednica, koja obilježja su nam zajednička, a po kojima smo specifični, različiti od drugih skupina. Najvažniji konstitutivni elementi socijalnog identiteta su: jezik, tradicija, religija, kultura, teritorij, pripadnost etničkoj skupini, naciji, obitelji. Obilježje socijalnih identiteta je stvaranje simbola pomoću kojih određene skupine postaju prepoznatljive i koji ih predstavljaju u širem društvenom okruženju. Upravo te simbole prepoznajemo na Zetićevim fotografijama izloženim u ovom prekrasnom ambijentu. Kod Bokelja će prikazani detalji s odore mornara i časnika ili nošnje izazvati različite emocije (radost, nostalgiju, ponos…), a kod ostalih posjetitelja znatiželju. Stoga je obogaćivanje fotografske izložbe izlošcima građe iz Arhiva HAZU vezane uz povijest i baštinu Boke kotorske snažan prilog u podizanju svijesti o hrvatskoj zajednici izvan naših granica koja doprinosi  jačanju ukupnog hrvatskog identiteta. Ovdje bih se zahvalio autoru izložbe koji je, premda nema nikakve rodbinske veze s Bokom, prepoznao i dugi niz godina promiče kulturnu baštinu bokeljskih Hrvata te Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti koji mu pomažu u tome. Na kraju bih čestitao autoru i organizatorima na odabiru datuma otvaranja izložbe (spomendan Sv. Leopolda Bogdana Mandića), a izložbi poželio puno uspjeha i puno posjetitelja.

pecaric[4369]