Marijan Grakalić: Arkadijski Brevijar

Marijan Grakalić: Arkadijski brevijar – Uvod u osobnu mitopoetiku i ostale senzacije čula i uma (dijakronični kaidani)

Vesna Krmpotić: RIJEČ O ARKADIJSKOM BREVIJARU

Ova gusta, samosvojna proza ležerno se šeta kroz povijesne znamene, vremena i imena. Odnosno, u toj se prozi miješaju znanja i stanja najčešće istočnih kultura sa svakodnevicom zagrebačkom – primjerice, s nedjeljnim popodnevnim nirvanama na Trešnjevki, ili vidikom Medvednice koja je nalik na “praiskonski humak”. Ova neobičnost najprije ošamuti čitatelja, te je spreman pomisliti da se radi o zabuni jednoga od dvojice – pisca, ili njega, čitatelja. Ležernost kojom se pisac odnosi prema tom “miješanju” stvarnosti, svakako je izazov. Djeluje kao poziv na ples, čije smo korake zaboravili, odnosno, čije su nas korake učili zaboravljati.

Ovo se štivo doimlje poput spoja meditacije i eseja, pa bi mu pristajale čas znake razbira, a čas ton sanjarije, jedno u smjeni s drugim. U istom odlomku prepleću se životopisni trenuci i sjećanja sa iskustvima i vidicima iz davnine i nedavnine, koji se doimlju kao predživoti, ili kao metempsihotična stanja. Te slike i ono što bih nazvala monodijalozima, u susretu jedni s drugima nude drukčiji dojam i pojam vremena – vremena koje nije prepoznatljivi tijek i priča, već vibracija sadašnjosti. Markantan je u tom pogledu završni odlomak poglavlja “Bašća misterije” – no još i mnogo štošta. Nekoliko završnih poglavlja “Brevijara” bajkovito i poetično ne razlučuju odlazak od povratka, sada od uvijek, kraj od beskraja.

Kroz cijelu knjigu traje tiha, intenzivna potraga za ucjelinjenjem, zapravo za ljubavlju; no moglo bi se reći i obratno – da je ta ista potraga za ljubavlju uistinu bila potraga za ucjelinjenjem. Simbol toga žuđenoga stanja, te harmonije sfera, ovdje je najčešće božanski ženski princip, žena, koja je opisana čas prostodušno, a čas poklonstveno, čas riječima svakodnevlja, čas riječima mita.

Dojam koji ostavljaju ova štiva jest dojam samosabiranja, samosagledavanja, putovanja u vlastitu Arkadiju, odakle mami špilja s još neotkrivenim rukopisima.

Knjigu preuzimte ovdje: Arkadijski Brevijar