Zimsko izdanje festivala Četiri godišnja doba književnosti: Pančevo grad susreta

Piše: Tamara Čapelj

Festival „Četiri godišnja doba književnosti“ ulazi u završnicu prvog ciklusa te je, nakon ljetnog okupljanja u Svetom Ivanu Zelini i jesenskog susreta književnika u Sarajevu, 22. i 23. februara održan zimski dio festivala u Pančevu. I dok se košava uvlačila u kosti prolaznika, a mraz im rumenio obraze, pjesnici su u toplim prostorijama i uzavreloj atmosferi govorili stihove. Bilo je zanimljivo čuti kako se udružuju različlite poetike da bi obojile nasušnu nam svakodnevnicu dubokim emocijama i razmišljanjima. Još jednom su umjetnici iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije pokazali da su ljudi s ovih prostora međusobno slični, usprkos svim našim razlikama.

Domaćini Pančevci, koje je predvodio književnik Nemanja Rotar, pripremili su zanimljiv program za sve one koji su izdvojili vrijeme i pokazali da se ne boje ni košave ni temperature koja je baš navalila da siđe ispod pozitivne nule. Nakon pozdravnog prijema učesnika festivala u Gradskoj upravi, pjesnici su u Kulturnom centru Pančeva prisustvovali otvorenju izložbe fotografija sa snimanja televizijske emisije „Na veslu priča“ i pogledali epizodu snimljenu na Tamišu s piscima iz grada domaćina. Potom je uslijedila večer poezije u Gradskoj biblioteci, u kojoj su posjetioci uživo slušali pjesnike dok govore svoje stihove, što i jeste posebnost ovakvih okupljanja. Bilo je zanimljivo slušati legendarnog Iztoka Osojnika iz Slovenije u pratnji Dejana Kobana, koji je zastupao mlađi naraštaj slovenskog pjesništva, zatim trojicu vrsnih ljudi od pera iz hrvatske reprezentacije: Dražena Katunarića, Marijana Grakalića i Enesa Kiševića, uz goste iz Bosne (ovog puta bez Hercegovine): Dinu Porovića, Jasminu Hanjalić i Tamaru Čapelj. Njima su se pridružili mladi predstavnici grada domaćina Miloš K. Ilić, Predrag Almažan i moderatorica JasminaTopić, u čijim su nastupima svi uživali.

Sutradan je organiziran obilazak Narodnog muzeja Pančeva te je tom prilikom kustos pojasnio pjesnicima bogatu zbirku raritetnih umjetnina i artefakata, počevši od ostataka grnčarije i kipova božanstava iz perioda starčevske i vinčanske kulture do originala legendarne slike Paje Jovanovića „Seoba Srba“. Gosti su imali još jedno čitanje poezije u muzeju, no ovog puta su im se pridružili tek stepenicu stariji od mladih domaći književnici Nemanja Rotar, Dejan Bosnić i Vule Žurić. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni mlade pjesničko-prozne nade, učenike osnovne škole koji su nas počastili svojim radovima. Eksplozija pozitivne energije dotaknula je tananu pjesničku dušu Dražena Katunarića i nagnala ga da na licu mjesta napiše „kroki“ buduće pjesme (iako bi mnogi rekli da je to sjajna pjesma, a ne kroki, op. aut.) i pročita nam je.

Navečer su pjesnici spremili svoje knjige i papire te se zaputili prema granici s Rumunijom u grad Jovana Sterije Popovića. Vršac je otvorio vrata svoje gradske biblioteke i ugostio pjesnike iz četiri zemlje, kojima se pridružio domaći pjesnički trojac: Olivera Klarić, Mira Rakanović i mladi talentirani Aleksandar Jovanović. Nakon obilaska ovog historijskog kulturnog zdanja i razgledavanja starih knjiga, pjesnici su uživali u bogatoj večeri i druženju te se puni dojmova vratili u Pančevo.

Grad susreta, kako glasi moto pančevačkog zimskog izdanja festivala, u potpunosti je opravdan. Dva festivalska dana bila su vrijeme u kojem su pjesnici sretali stare prijatelje i prisjećali se onih koji više nisu s nama. Uz iskrene čestitke za izuzetnu organizaciju, susretljivost i raznovrstan program koji su pripremili organizatori, dodajemo da smo iz Pančeva otišli bogatiji za nova poznanstva, saznanja i sjećanja. Čekajući da se završi krčkanje profesionalnih fotografija nastalih iz oštra oka i ruku majstora, Sarajevo daje svoj doprinos fotografijama snimljenim kamerama pametnih telefona. Bogatiji i oplemenjeniji, s nestrpljenjem čekamo proljetno druženje u Portorožu u Sloveniji kad organizatorsku palicu festivala preuzima Ljubljana.

Do tada, šaljemo srdačne pozdrave iz Sarajeva.