Korumpirani novinari

Fotografija: Jovica Drobnjak

 

Piše: Slađana Bukovac (Facebook)

Izraz “korumpiran novinar” kod nas se ne koristi dovoljno često. Ne koristi se gotovo nikad. Ne znam što je točno tomu uzrok, otkuda ta međusobna blagost u inače kritičnoj profesiji. Ne koriste se čak ni eufemizmi, jer kad se novinara proglasi “naklonjenim”, “subjektivnim”, ili “neobjektivnim”, uglavnom je riječ o nekakvom ideološkom obračunu priproste naravi.

Inače korumpirani novinari jednostavan su fenomen, koji nije teško prepoznati. Oni nisu bliski određenoj ideji, ili ideologiji, već njezinim političkim zagovornicima.

Novinari, naime, kao i svi ostali ljudi, mogu biti svjetonazorski orijentirani “lijevo”, ili “desno”, mogu se, da karikiram, protiviti pobačaju, ili zalagati za prava homoseksualaca. Nijedno od tih stajališta ne čini ih korumpiranim. Korupcija nastaje kad se poistovjete s izvorima moći koje zastupaju određene stavove. U realitetu, to se najčešće vidi u odsustvu persiranja, onom što bi Francuzi nazvali “tutoyerd”, razgovoru na “ti”.

Korumpiran je novinar bez izuzetka, onaj koji s predstavnikom određene institucije moći razgovara na “ti”. Jer ne možemo se familijalizirati s gradonačelnikom, pročelnikom, županom, ukoliko nismo zajedno odrasli, ili se poznavali prije funkcije, iz vrtića, ili gimnazije, nije moguće da budemo na “ti”. Odnosi se to na sve institucije; novinari vjernici osobito se moraju čuvati da se ne približe pretjerano Crkvi. Premda je ona naizgled pouzdan prijatelj i može ih unaprijediti, uzvisiti. Na trenutak, može se učiniti da primaju 14 000 kuna mjesečno samo zbog toga što vjeruju, da je to svojevrsna nagrada za njihovo svjedočenje o postojanju Boga. Pa čak i za tako uzvišene ljude, vrhunske predstavnike katoličanstva, valja izjaviti da su korumpirani novinari. Okoristili su se strukturom, nisu ustrajali u vjeri, u njezinom principijelnom beznađu. Mašu mačevima, umjesto maslinovim grančicama. Lažu, kako bi se dokopali moći, svjetovne moći, kako bi ugnjetavali i briljirali.

Korumpirani novinari svi su oni kojima Politika, Crkva, ili korporacije nisu prirodni neprijatelji. Ljupko će se zaposliti, uvijek s pažljivo manikiranim noktima, po odjeći će biti jasno da slijede modne trendove. Da ih slijede slijepo, pa čak ako to uključuje pastelne volane na odjeći.

Korumpirano novinarstvo ne spominje se, valjda, jer se tako zgodno razblažuje. U velikodušnim primanjima, tvrdim klecalima, prpošnim naborima na odjeći, koji imaju svjedočiti o normalnosti, koketeriji, tobožnjem otporu zadatosti.

Korumpiranog novinara ne amnestira ni vjera ni volančići. Tog nesretnika valja prepoznati, imenovati. Valja ga prokazati, kao kradljivca kokoši, podmetnuto jaje. Smiješno je misliti da je beznačajan, i da se nema smisla truditi. (Facebook, 15. 4 2016).

Oglasi