Ideolog HDZ-a na rezervnim pozicijama

Piše: Sanja Despot (Faktograf)

Konačno se našao jedan HDZ-ovac koji će opravdati slogan „vjerodostojno“ s  kojim je Andrej Plenković dobio parlamentarne izbore.

Davor Ivo Stier potvrdio je kako je još prije tjedan dana, uoči puta u SAD, od Andreja Plenkovića zatražio da nađe novog ministra vanjskih poslova kojeg će imenovati u paketu s drugim ministrima, očito ne želeći sudjelovati u neprincipijelnoj koaliciji HDZ-HNS. Danas je tu svoju ostavku i javno obznanio.

Stier prije puta nije mogao znati da će se HNS, s kojim je Plenković dogovarao suradnju, tako neslavno raspasti i da će iz stranke biti izbačeni njeni najviđeniji predstavnici – počevši od Vesne Pusić, koja je uvijek bila najveća smetnja hrvatskim desničarima, do Gorana Beusa Richembergha, Anke Mrak Taritaš i Nade Turine Đurić. Podsjetimo, sjednica Predsjedništva HNS-a na kojoj je zaključeno kako se neće ići u suradnju s HDZ-om održana je 6. lipnja, a  dijametralno suprotni zaključak Središnjeg odbora stranke da se ide s HDZ-om objavljen je u srijedu 7. lipnja navečer, na dan koji je ministar Stier proveo sudjelujući u raspravi Vijeća sigurnosti UN-a o radu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Ministar je, dakle, po povratku u zemlju mogao mirne duše konstatirati da je ovaj HNS koji je ušao u suradnju s HDZ-om „manje zlo“ od onog koje mu se priviđalo prije puta, da je ta suradnja bila nužna zbog „stabilnosti zemlje“ i nastaviti po starom.

Stier, međutim, nije iskoristio taj izgovor, već je ostao pri svojoj ostavci vjerojatno i zato što se priča da bi resor ljudskih prava mogao biti preseljen na HNS-ovog Predraga Štromara.

Nije pridonio rješavanju nijednog vanjskopolitičkog problema

Tijekom sedmomjesečnog obnašanja ministarske dužnosti, Stier se nije istakao kao neki vanjskopolitički faktor koji bi pridonio rješavanju bilo kojeg od hrvatskih neriješenih problema. Njegovo su razdoblje obilježili problemi sa Slovenijom koja je slijepo slijedeći europske direktive  postrožila kontrolu i tako izazvala višetjedne nezapamćene gužve na granici, a taj problem je ublažen tek kroz razgovore dvojice premijera.

Na samom početku mandata Stiera su dočekale i optužnice protiv pripadnika HVO-a u Orašju, pri čemu Hrvatska nije mogla ništa posebno učiniti, i to je – uz povremene packe predsjednice oko imenovanja novih diplomata – uglavnom bilo to od „tradicionalnih“ hrvatskih vanjskopolitičkih tema.  Otvorio je, međutim, u skladu sa svojim rigidnim svjetonazorom, Stier neke nove  frontove. Najjasnije je iskočio u veljači kada je zajedno s Mađarskom i Poljskom Europskoj uniji službeno podnio stajalište vezano uz nastup u tijelima UN-a u kojem se izjasnio protiv pobačaja te posebnog izvjestitelja UN-a za prava homoseksualnih osoba, a u središte brige o ljudskim pravima stavio brigu o obitelji i vjerskim slobodama.

Stier je postao uteg za Vladu

Upravo je na tim temama Stier postao uteg za ovu  Vladu, a njegovi retrogradni potezi nisu dobro primljeni ni u diplomatskom zboru, niti u velikom dijelu hrvatske javnosti.

Stier je te poteze povlačio kao potpredsjednik Vlade i čelna osoba Vladine Koordinacije za vanjske i europske poslove i ljudska prava . Do prošle godine su ljudska prava bila spojena s društvenim djelatnostima u jednu cjelinu. Dolaskom Stiera u Vladu, a uz objašnjenje da je Hrvatska ušla u Vijeće UN-a za ljudska prava  – ona se spajaju na vanjske poslove. Stier i njegov savjetnik Ladislav Ilčić postali su ključni ljudi hrvatskog zaokreta unazad i to do te mjere da su, primjerice, prvi sastanak nove radne skupine za antidiskriminacijski plan zakazali u MVEP-u, umjesto u vladinom Uredu za ljudska prava.

Seljenje polja u kojem je Stier vidio svoju misiju pod ingerenciju HNS-a čiji su se pripadnici rado uslikali na Paradi ponosa bilo bi previše za HDZ-ovog ideologa (da sada na stranu stavimo primjedbu o spojivosti ljudskih prava i graditeljstva koje je dobio Štromar).

Svoje „demokršćanstvo“ Stier sada namjerava širiti kroz Sabor  i, kako je najavio, terenskim radom u stranci, a u skladu s onim što je napisao u svom programatskom eseju Nova hrvatska paradigma.  Je li zadržavanje uloge političkog tajnika HDZ-a prijelazna i utješna nagrada koju je Plenković ostavio svom „briselskom prijatelju“ da ne bi u danu ostao bez svih važnijih funkcija,  hoće li Stier uspjeti progurati demokratski način donošenja odluka u HDZ-u, ozakoniti frakcije i njihov međusobni dijalog ili slijedi unutarstranački okršaj vidjet ćemo uskoro. Zanimljivo je razdoblje pred HDZ-om, pri čemu će posebno važno biti kako će se ponijeti Crkva.

Oglasi