Od korupcije do rasta govora mržnje prema Srbima: Evo kako State Department vidi stanje u Hrvatskoj

Fotografija: Jovica Drobnjak

Fotografija: Jovica Drobnjak

Pretrpani zatvori, sporost pravosuđa, neriješena pitanja povrata imovine, političko uplitanje vlade u rad agencija za ljudska prava, neka su od područja na koja se upozorava za 2016. u Hrvatskoj

Socijalna diskriminacija, nasilje prema pripadnicima etničkih manjina, ženama i djeci te korupcija najveći su problemi u kršenju ljudskih prava u Hrvatskoj, navodi američki State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2016.

Vlada je poduzela važne korake u svrhu progona i kažnjavanja pojedinaca koji krše ljudska prava, navodi se u izvješću.

»Prvi put u modernoj povijesti izvješće pučkog pravobranitelja za ljudska prava (za 2015. godinu) odbačeno je na temelju sadržaja«, piše State Department i navodi da je izvješće sadržalo slučajeve govora mržnje, kršenja prava manjina, ograničenja medijskih sloboda.

Pretrpani zatvori, sporost pravosuđa, neriješena pitanja povrata imovine, političko uplitanje vlade u rad agencija za ljudska prava, neka su od područja na koja se upozorava za 2016. u Hrvatskoj.

Zabrinutost u učinkovitost hrvatskog pravosuđa i pravo na dostupnost pravde budi 520.000 neriješenih slučajeva na domaćim sudovima.

Antisemitizam, nekonzistentno procesuiranje napadača na pripadnike zajednice LGBT, diskriminacija pri zapošljavanju po rodu, spolnoj orijentaciji, prema osobama s invaliditetom, kršenja prava radnika, među kojima je neisplata plaća, područja su koje State Department također izdvaja kao problematična u području ljudskih prava u Hrvatskoj.

I dalje je problem povrat imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Koordinaciji židovskih općina u Hrvatskoj.

»Povrata imovine židovskoj zajednici nije bilo od 2014., iako postoji nekoliko takvih zahtjeva«, navodi se.

U segmentu medijskih sloboda u izvješću za 2016. spominje se napad na novinara Antu Tomića, pritisak vlade na rad Vijeća za elektroničke medije. Spominje se da je tada novoizabrani potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš predvodio marš između pet do sedam tisuća ljudi u Zagrebu protiv odluke Vijeća za elektroničke medije da na tri dana prekine emitiranje televizije Z1 zbog govora mržnje protiv Srba. Neki prosvjednici salutirali su ustaškim pozdravom, navodi se.

Predstavnik za medije u Organizaciji za sigurnost i suradnju u Europi u izvješću je nakon posjeta Hrvatskoj napisao »da nijedan visoki političar iz vladajuće koalicije nije osudio jasan pokušaj – temeljen na sirovoj etnopolitici – uznemiravanja i zastrašivanja neovisnog regulatornog tijela za medije«, piše u izvješću State Departmenta.

Spominje se i da je vlada predložila raspuštanje tog Vijeća i ostavku ravnateljice Mirjane Rakić koja je to i učinila pod »nepodnošljivim pritiskom«.

»Korupcija je i dalje problem u Hrvatskoj«, piše u izvješću u kojem se spominje ocjena Europskog parlamenta da je rizik najveći u poslovima javne nabave.

Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova opetovano je izražavao zabrinutost za žrtve spolnog nasilja koje odustaju od tužbe u strahu od odmazde.

U kontekstu antisemitizma spominje se nogometna utakmica između Hrvatske i Izraela na kojoj su se izvikivali ustaški pozdravi te odluka židovskih općina da bojktoiraju službenu komemoraciju u Jasenovcu iz nezadovoljstva vladinim umanjivanjem zločina ustaškog režima.

O diskriminaciji po nacionalnoj i vjerskoj osnovi spominje se diskriminacija prema Srbima i Romima.

»Broj prijava diskriminacije i govora mržnje prema Srbima narastao je«, piše u izvješću.

Diskriminacija prema Romima i socijalno isključenje Roma i dalje je problem u Hrvatskoj gdje vlada nizom mjera potiče njihovo zapošljavanje, školovanje, stambeno zbrinjavanje, navodi se. (HINA)

Oglasi