Trostruka kandžija

1-a-blaz

Piše: Blažo Davidović

Srbija ne može smijeniti ni Nadu Macuru, kamoli Aleksandra Vučića. I svako jutro, dok u Lazaretu iščekujem prvu jutarnju kavu i odu o višeslojnom odijevanju, fokusirajući se na morbidnu šminku i tinejđerske kikice prpošne doktorice, uleti Peđa Grabovica i raketira me poezijom :

“Bješe mi se snaha pomamila,
bez putah je ništa održati!
Otvara’joj knjige na proroke;
neki kaže:”Na sugreb je stala”,
neki kaže:”Splele je mađije”.
Svud je vodi po manastirima
i čita’joj masla i bdenija;
kumi vraga u sve manastire
da ostavi snahu Anđeliju,
kumi vraga-ništa ne pomaže!
Te ja uzmi trostruku kandžiju,
uženi joj u meso košulju:
vrag uteče nekud bez obzira,
a ozdravi snaha Anđelija. “

Peđa je nezaustavljiv i cijeli Gorski vijenac zna napamet. Onda tako, nakon Nade Macure, vječne curice i upitne doktorice, poslušam novi prilog o hrvatizaciji Crne Gore. Stalno je neko napada. Baš kao i Hrvatsku. Nema napadača, ali je napad u pitanju, dajebeoca. Pa je u svrhu kampanje za lokalne izbore u Nikšiću, imao nastup Sin Sunca i Otac Domovine, vladar svih boja, ptica, životinja i tršljake, predstavnik Armanija za Bjelopavloviće i Vasojeviće i najbolji košarkaš južno od Morače, sam Miločer Prvi Đukanović. Konstatirao je da je Crna Gora napadnuta, baš u Nikšiću, i da će je on obraniti.
Ali, vidite, kako da vam to kažem, hm?

Kad nešto ne ide, pa ne ide, a vi bi fino, polako, meko, a ne ide, onda je trostruka kandžija i metafora i stvarnost. Jer, kandžiju ima vlast, treba joj zbog tih silnih napadača na Crnu Goru.
I gledam tako, i slušam obrane od napada na Crnu Goru, te licemjerne politikanske vragove i padne mi Peđa na pamet…
Te ja uzmi trostruku kandžiju, uženi mu u meso košulju, vrag uteče nekud bez obzira…

 

Oglasi