Latinski umjesto srpskog

par132758

Piše: M.K. (Bilten)

S obzirom na to da je hrvatski nacionalizam gotovo u potpunosti fokusiran na Srbiju i Srbe, ne čudi da počesto dospijeva u proturječja. Pogotovo u kontekstu u kojem Srbija i Srbi igraju sve manju i manju ulogu u društveno-političkom životu Hrvatske. Tragikomičnom primjeru takvih proturječja mogli smo svjedočiti u ovotjednoj emisiji Pola ure kulture. Radi se o jednoj o najdugovječnijih emisija Hrvatske radiotelevizije koja je oduvijek bila konzervativne naravi, a otkad je prije godinu dana desnica okupirala HRT, narav je postala politički imperativ.

Centralni prilog emisije bio je posvećen časopisu Marulić u izdanju Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronim. Urednici časopisa odlučili su prijeći na korijenski pravopis. Tu odluku i promociju takvog pravopisa su izjavama nastojali legitimirati kao znanstveno utemeljenu i lišenu političkih konotacija. Zamjenik glavnog urednika je vidno iznerviran odbacio usporedbe s tzv. NDH u kojoj je važio korijenski pravopis. Ipak, glavni urednik je važnost uvođenja korijenskog pravopisa legitimirao nedostatnom razinom razlikovanja hrvatskog jezika od srpskog. Također, uredništvo je odmah nakon tog priloga pustilo i prilog iz iste emisije otprije 17 godina u kojem je obrađen istovjetan prijedlog lingvista Stjepana Babića, prožet jasnim antisrpskim sentimentom.

Strah od Pernara

Iako se uredništvo distanciralo od podržavanja prijedloga banalnim zaključkom kako znanstvenici nikad nisu bili dobri političari, a političari dobri znanstvenici, samo davanje pažnje takvim prijedlozima, makar i na razini kurioziteta, nedvojbeno otkriva političku pozadinu i ton emisije. Sve bi to spadalo u redovni folklor ovdašnjeg kulturnog nacionalizma, da nakon priloga nije uslijedio redovan kulturno-politički komentar Slobodana Prosperova Novaka. Taj se profesor i intelektualac desne provenijencije odlučio komentirati nastupe nove političke zvijezde Ivana Pernara. Svoj komentar je započeo asocijacijom koja mu je poslužila i kao zaključak i (pr)ocjena Pernarova političkog djelovanja. Kaže Prosperov Novak da se nakon trećeg Pernarova obraćanja u Saboru odmah prisjetio Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

Dotični je, naime, navodno prvi progovorio u hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku i tako prekinuo monopol latinskog jezika. Kakve to ima veze s Pernarom? E da mu imenjak nije 1843. raskrstio s latinskim Pernar bi danas morao znati latinski da bi mogao biti zastupnik. A kako ga ne zna, bili bi lišeni njegovih eskapada. Najveći problem Novakova “zaključka” nije ni taj da ne može podnijeti logiku povijesnu (dis)kontinuiteta niti na razini štosa, ni to što bi zapravo potpuno ispraznio Sabor. Osnovni je problem (ili sreća) taj da je nacionalizam ovdašnjih intelektualnih elita toliko isprazan da bi se bili spremni odreći i nacionalnog jezika, samo da se riješe nepoćudnih ili napornih političkih figura. Dotaknuo se pritom Prosperov Novak i najnovije Pernarove “taktike” posjećivanja srednjih škola i uputio svima apel da zaštite škole, ta “sveta” mjesta, od takvih spodoba. Valjda da djeca u miru uče latinski ili da slušaju nešto razrađenije teorije zavjere od Pernarovih, one na vjeronauku.

Ukratko, nova kulturna politika na HRT-u da se svesti na sljedeće: ako treba i latinski, samo da nije srpski.

Oglasi