OD GROBNIKA DO GROHOTA

11.12.2014. Rijeka - Postavljanje predizbornog plakata Kolinde Grabar Kitarovic. Photo: Nel Pavletic/PIXSELL

11.12.2014. Rijeka – Postavljanje predizbornog plakata Kolinde Grabar Kitarovic.
Photo: Nel Pavletic/PIXSELL

Piše: Zlatko Gall

Tko kaže da Hrvati nemaju smisla za humor? Recimo, Kolinda Grabar Kitarovi – predsjednica Republike Hrvatske – sve više spada u društvo iz viceva nego li u maticu smrtno-ozbiljne i dosadne politike. Uz bok Muji i Hasi, neimenovanim plavušama, Chucku Norrisu ili starom agramerskom dvojcu Bobiju i Rudiju, „rvatska precjednica“ svojim je recentnijim izjavama ozbiljno obogatila vicoteku „naroda i narodnosti“. I Hrvatskoj, čak i u ove najdešperatnije dane u godini, vratila osmijeh. K vragu, valja doista biti srca kamenog pa ne rasplakati se od smijeha, na hrpu nebuloza koje su – još od mitskog hvastanja uspravnicom kao osobnom geopolitičkom vizijom – tijekom kratkog dosadašnjeg predsjedničinog mandata doprle do ušiju javnosti. Osebujna „vicoteka“ puni se zapanjujućom brzinom pa bi se lako moglo dogoditi da na kraju mandata – jer tek je godina za nama – dobijemo i višetomno izdanje. Mogući naslovi mogli bi recimo biti „Od Grobnika do grohota“, „Uspravnica smijeha“, „Bespuća državničke neozbiljnosti“ a zašto ne i „Blesave ideje i bedasti narodi“… Bilo kako bilo, što postignućima u zemlji što u inozemstvu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nesumnjivo je najbolji „newcomer“ domaće nabujale „stand-up“ komičarske scene. (…) Što postignućima u zemlji što u inozemstvu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nesumnjivo je najbolji „newcomer“ domaće nabujale „stand-up“ komičarske scene.
Briljirala je i u friškom intervjuu „Kleine Zeitungu“ povodom 25 obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Osim što je ponovo osnažila tvrdnju da je i sama aktivno sudjelovala u diplomatskoj borbi za međunarodno priznanje („u to sam vrijeme već radila za hrvatsku Vladu i imali smo pune ruke posla objasniti svijetu da Hrvatska ima pravo na vlastitu državu…“), opalila po „jugonostalgičarima“ i kao ultimativni dokaz prosperitetne Hrvatske navela kako u njoj, za razliku od Jugoslavije, nema nestašica robe široke potrošnje i vožnje par-nepar (što je zacijelo razgalilo sve blokirane, radnike koji ne primaju plaću, nezaposlene, sirotinju što prebire po kontejnerima i umirovljenike s bijednim milodarom umjesto penzije) ponovila je svoju predizbornu mantru o brizi za mlade. „Ono što ja želim postići je da i kod nas imamo jednako dobre mogućnosti kao drugdje, naročito kako bismo zadržali mlade“ te dodala kako to ne uključuje samo radna mjesta, nego i „klimu optimizma“ i „vjere u vlastitu zemlju“. Kako molim?
Uoči predsjedničkih izbora gospođa Kitaroviće je na svojoj Facebook stranici zapisala: „Kao buduća predsjednica imat ću savjetnika za mlade, baviti ću se temeljnim gorućim problemima mladih u društvu. Želim čuti vaše probleme, da dolazite s konkretnim prijedlozima i projektima, da pronađemo rješenje za ovu krizu mladih i demografsku obnovu Hrvatske! Bez pomlađivanja radne snage nema gospodarskog rasta!“.
Dvije godine kasnije, točnije 21. studenog 2016. – kako je to izvjestio portal Srednja.hr – „preko noći (je) nestao Kabinet za mlade, pri Uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je na temelju artikuliranja problema mladih u predizbornoj kampanji osvojila simpatije brojnih glasača. Sa stranice predsjednica.hr je Kabinet uklonjen preko noći, ali odluka na kojoj se to temelji je donesena još u rujnu ove godine kada je umjesto Kabineta dodan Vojni ured“. Objašnjenje koje je ponudila Predsjednica tragikomično je kao, uostalom, i sva slična muljanja s neispunjenim obećanjima (selidba u Visoku ulicu) u mandatu koji je spojio „ugodno i beskorisno“.
Predsjednica Republike je naime kazala kako razmišlja „o različitim opcijama jer je problematika mladih i problematika demografije općenito doista ključno pitanje za razvoj Hrvatske“. Kakvo lucidno zapažanje! Jednako je vraški zanimljivo i objašnjenje zašto je Ured ostao samo slovo na papiru. Da je profunkcionirao on bi se možda shvatio kao konkurencija Vladi. Kakav lucidan zaključak, zar ne? Jer, veli, “ja doista želim raditi u sinergiji s Vladom i zato sad razmišljamo o konceptu jednog krovnog Vijeća za strateški razvoj Hrvatske, ali koje bi onda sadržavalo i Vijeće za gospodarstvo i posebno Vijeće ili Savjet za mlade i demografiju, a koje bi se bavilo i promicanjem ovakvih rasprava“. Demagogija? Ne već novo prodavanje „one stvari“ pod bubrege.
Zahvaljujući citiranoj izjavi u trenu smo došli i do druge teme kojoj je gospođa Kitarović posvetila „posebnu pažnju“ – na gospodarstvu.
Meta je ista ali i rastojanje. Predsjednica je dakle već u lipnju 2015. godine osnovala Vijeće za gospodarska pitanja držeći da će njen ekspertni tim raspraviti o ključnim gospodarskim temam i svoje umne zaključke proslijediti Vladi. No nakon što je na prvoj sjednici Vijeća alanfordovski zaključila da „više ne možemo živjeti na novcu posuđenom od naše djece“ i time, eto, dala golem osoban prilog ekonomskoj misli, od nje i njenog tima, ni glasa. Čak ni kad je 2016. donesen proračun koji se opet temeljio na „novcu posuđenom od naše djece“ a bogme ni kod donošenja proračuna za 2017. Ovaj „podebljani“ sa 6,6 milijardi kuna više nego li je bio godinu ranije.
Koja je zapravo uloga i Predsjednice i Vijeća?
Službeno priopćenje koje je svojedobno objavio portal Index.hr jasno veli: „Radi izostanka izvršnih ovlasti (Predsjednice – op. – Z.G.) na području gospodarstva, osim onih koje se odnose na provođenje aktivnosti u domeni gospodarske diplomacije, najveći naglasak je stavljen na naglašavanje bitnih tema i potrebnog smjera gospodarskih politika u javnosti“. Iliti, prevedeno na svakodnevni govor – uloga Predsjednice i Vijeća je nikakva. Osim možda kao još jedna zakrpa na predsjedničkoj lenti i floskula za naivne. Ili pak štrcaj pesticida protiv zlobnih medijskih nametnika na nikom potrebnom fikusu u Predsjedničkim dvorima.

(Iz današnje kolumne u tiskanom izdanju Slobodne Dalmacije)

 

Oglasi