Marijan Grakalić st: Kako je nastao hrvatski „kockasti“ grb

Grb senjskog plernića-gastalda. Ludovika Perovića Na reljefu Sv. Trojstva 1491. - za sada najstariji poznati prikaz povijesnog hrvatskog grba.

Grb senjskog plernića-gastalda. Ludovika Perovića Na reljefu Sv. Trojstva 1491. – za sada najstariji poznati prikaz povijesnog hrvatskog grba.

Piše: (Marijan Grakalić st.)

Tko je i gdje ispričao priču o nastanku staroga hrvatskog kockastog grba, zvanog i šahovnica, zaslužnom hrvatskom povjesničaru Vjekoslavu Klaiću zasad je tajna. Ali od povjesničara Klaića priču su preuzeli i mnogi drugi pisci, pa je ta priča postala pravi biser – legenda hrvatskog grboslovlja.

Bilo je to prije tisuću godina. Hrvati i Mlečani su vodili na kopnu i moru jedan od svojih mnogih ratova. Po priči, dužd Petar II. Orseolo imao je više uspjeha od našeg Držislava. Vjerojatno nekim lukavo izvedenim ratnim planom Mlečani su uspjeli zarobiti hrvatskog kralja, koji je odveden u zarobljeništvo u Mletke.

Ne za dugo vrijeme. Dužd Petar II. Orseolo saznao je putem svojih pouzdanika da kralj Držislav dobro igra šah, drevnu igru na ploči sa 64 bijelo-crvena polja.Pozvao je kralja i ubrzo su sklopili sporazum. Igrat će tri partije. Ako se dogodi da kralj pobijedi u sve tri partije tog meča samouvjerenog dužda, dužd će kralja osloboditi sužanjstva. Pustit će ga da slobodno napusti Mletke i vrati se u svoju domovinu .

I igra je počela. Prva partija je trajala najduže, ali ju je dužd izgubio, u drugoj partiji razvio se žestok okršaj kraljevih i duždevih figura, a ishod je bio isti kao u prvoj partiji . Treća partija bila je sasvim kratka. Dužd, iznerviran zbog prva dva poraza, već na početku igre dobio je mat. Kralj Držislav slavio je tri uzastopne šahovske pobijede nad duždom Petrom II. Orseolom i svoju slobodu. Tada je – veli priča – izjavi da će šahovsko polje uzeti na grb sebi i hrvatskom narodu . I odonda Hrvati imaju svoj „kockasti“ šahovski grb.

Pouzdana povijesna vrela svjedoče postojanje ovoga grba hrvatskog naroda od kraja XV. stoljeća: grb iz katedrale u Senju datira iz 1491. godine, a onaj na tornju crkve u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku iz 1494. godine.

To su dva najstarija grba sačuvana do naših dana.

( Iz čitanke za treći razred)